Nakon rekordnog rasta početkom 2026. cijena zlata doživjela je snažnu korekciju. U ovom članku analiziramo što je uzrokovalo pad cijene zlata, zašto je ožujak 2026. donio prvi veliki preokret, kako je tržište reagiralo nakon lipanjske korekcije te što za buduće kretanje cijene zlata predviđaju najveće banke i analitičke institucije.
Posebnu pozornost posvećujemo pitanju koje zanima mnoge ulagače: predstavlja li trenutni pad kraj velikog uzlaznog trenda ili novu priliku za dugoročne ulagače koji zlato koriste kao zaštitu vrijednosti imovine.
Kretanje cijene zlata: od ožujskog šoka do korekcije
Godina 2026. za tržište zlata postala je godina velikih suprotnosti. Nakon rekordnog početka godine, kada su ulagači očekivali nastavak snažnog rasta, uslijedio je nagli preokret. Cijena zlata početkom godine približila se razini od oko 5.000 američkih dolara po unci, potaknuta očekivanjima nižih kamatnih stopa, slabijeg američkog dolara i nastavka snažne kupnje središnjih banaka.
No, tržišna se slika ubrzo promijenila. Prvi veći pritisak pojavio se u ožujku, kada su se promijenila očekivanja u vezi s monetarnom politikom američkog Feda i kretanjem američkog dolara. Nakon dosezanja rekordnih razina, cijena zlata pala je prema području od približno 4.400–4.500 američkih dolara po unci, što je predstavljalo jednu od najvećih mjesečnih korekcija posljednjih godina.
U lipnju je uslijedio novi val rasprodaje. Pod utjecajem viših prinosa na državne obveznice, jačanja američkog dolara i slabljenja interesa ulagača za imovinu koja ne donosi prinos, zlato se spustilo prema razini od oko 4.000 američkih dolara po unci.
Za mnoge ulagače to je bio podsjetnik da ni zlato, unatoč reputaciji jednog od najsigurnijih oblika očuvanja vrijednosti, nije ulaganje bez rizika. Njegova cijena može u kratkom razdoblju značajno oscilirati, ponajprije zbog promjena u monetarnoj politici, kretanja prinosa na obveznice, snage američkog dolara i raspoloženja na globalnim financijskim tržištima.
Ožujak 2026.: prvi veliki udarac za cijeno zlata
Nakon rekordnog rasta početkom godine, raspoloženje na tržištu zlata u ožujku 2026. naglo se promijenilo. Početkom ožujka zlato se još uvijek trgovalo blizu svojih povijesno najviših razina, no ulagači, koji su samo nekoliko tjedana ranije očekivali nastavak uzlaznog trenda, počeli su smanjivati svoje pozicije.
U svega nekoliko tjedana cijena zlata izgubila je značajan dio svoje vrijednosti, jer je tržište počelo iznova procjenjivati buduću monetarnu politiku američke središnje banke (Fed).
Glavni razlog preokreta bila je promjena očekivanja u vezi s kamatnim stopama. Početkom godine tržište je računalo na brže smanjenje kamatnih stopa, no snažniji gospodarski pokazatelji pokazali su da je američko gospodarstvo otpornije nego što se očekivalo.
Zbog toga su ulagači počeli procjenjivati da će kamatne stope ostati na povišenim razinama dulje nego što se ranije predviđalo.
To je bio negativan signal za zlato jer više kamatne stope povećavaju privlačnost ulaganja koja ostvaruju redoviti prinos, poput državnih obveznica, dok zlato samo po sebi ne donosi kamate ni dividende.
- Kako možete kupiti zlato i srebro za ulaganje?
- Znatno jeftinije.
- Otkrivamo kako možete smanjiti provizije prodavača.
- Najviša kvaliteta. 999/1000. Good delivery.
Informacije zlata vrijedne. Potpuno besplatno
Ne isplati se kupiti niti jedan gram dok nemate tu informaciju.
Zašto više kamatne stope štete zlatu?
Zlato ima jednu važnu karakteristiku – samo po sebi ne ostvaruje prihod. Vlasnik zlata ne prima kamate ni dividende, a ostvareni prinos ovisi isključivo o tome hoće li ga kasnije prodati po višoj cijeni.
Kada su kamatne stope niske, taj je nedostatak manje izražen jer i druge sigurne investicije nude skromnije prinose.
Međutim, kada kamatne stope porastu, državne obveznice postaju privlačnija alternativa. Ulagač može kupiti sigurnu državnu obveznicu i ostvarivati redoviti prihod od kamata, umjesto da drži imovinu koja ne donosi tekući prinos.
Zbog toga veliki institucionalni ulagači u razdobljima viših kamatnih stopa često smanjuju udio zlata u svojim portfeljima te povećavaju izloženost državnim obveznicama.
Jači američki dolar dodatno je pritisnuo cijenu zlata
Osim viših kamatnih stopa, na cijenu zlata u ožujku negativno je utjecalo i jačanje američkog dolara.
Budući da se zlato na svjetskim tržištima kotira u američkim dolarima, jači dolar znači da je ono skuplje za kupce iz drugih zemalja.
Kada vrijednost dolara raste, potražnja za zlatom često slabi jer ulagači iz drugih valutnih područja za istu količinu plemenitog metala moraju izdvojiti više novca.
Upravo je kombinacija viših prinosa na državne obveznice i snažnijeg američkog dolara stvorila nepovoljno okruženje za cijenu zlata.
Realizacija dobiti i promjena raspoloženja ulagača
Nakon snažnog rasta početkom godine mnogi su ulagači ostvarili znatne nerealizirane dobitke.
Kada se tržišni trend počeo okretati, dio njih odlučio je prodati svoje pozicije i zaključati ostvarenu dobit. Prodajni pritisak dodatno su pojačali investicijski fondovi i ulagači u zlatne ETF-ove.
Kod ovakvih tržišnih kretanja često dolazi do psihološkog efekta. Kada cijena počne naglo padati, prodaji se pridružuju i ulagači koji žele izbjeći još veće gubitke zbog straha od nastavka korekcije.
Zbog toga je ožujak 2026. postao prekretnica na tržištu zlata – razdoblje u kojem se optimizam ulagača pretvorio u znatno oprezniji pristup.
- Znate li da možete platiti do 59% više od tržišne cijene zlata?
- Kako možete značajno sniziti cijenu zlata i srebra?
- Za svoju uštedu možete dobiti do + 1/3 više plemenitih metala!
- Fizičko investicijsko zlato i srebro najviše kvalitete. Good delivery.
BONUS! Iznimno porezno učinkovito: ne plaćate apsolutno nikakav porez!
Nakon ožujka kratka stabilizacija
Nakon snažnog pada u ožujku, tržište se nakratko smirilo. Nakon pada s područja oko 5.000 dolara po unci prema približno 4.400–4.500 dolara, zlato je pronašlo privremenu ravnotežu između kupaca i prodavatelja.
Ulagači su ponovno počeli procjenjivati dugoročnu sliku tržišta. Dio špekulativnog kapitala povukao se iz zlata, no dugoročni kupci ostali su prisutni jer su procijenili da je korekcija prvenstveno posljedica promjene očekivanja u vezi s kamatnim stopama, a ne gubitka temeljne vrijednosti zlata.
Unatoč padu cijene, ostali su prisutni važni čimbenici koji su pružali potporu tržištu zlata:
- nastavak kupnje zlata od strane središnjih banaka, koje su i dalje povećavale udio zlata u svojim deviznim rezervama,
- neizvjesnost u vezi s globalnim gospodarskim rastom, zbog koje ulagači traže zaštitu od rizika,
- visoka zaduženost država, koja dugoročno povećava interes za fizičku imovinu,
- mogućnost budućeg smanjenja kamatnih stopa, što bi moglo smanjiti privlačnost obveznica i ponovno povećati interes za zlato.
U tom se razdoblju cijena zlata uglavnom kretala u rasponu od približno 4.300 do 4.600 dolara po unci, što je pokazivalo da tržište traži novu ravnotežnu razinu nakon šoka u ožujku.
Međutim, raspoloženje ulagača se promijenilo. Nakon rekordnog početka godine više nitko nije automatski očekivao nastavak snažnog rasta. Umjesto euforije, na tržište je došao oprez, dok su ulagači čekali nove signale povezane s politikom američke središnje banke (Fed), kretanjem inflacije i smjerom američkog dolara.
Lipanj 2026.: drugi val pritiska na zlato
Ako je ožujak bio prvi znak upozorenja, lipanj je donio nastavak negativnog trenda. Nakon privremene stabilizacije u području od oko 4.300–4.600 dolara po unci, prodajni pritisak ponovno je ojačao, a cijena zlata spustila se prema razini od približno 4.000 dolara po unci.
Ulagači su nastavili prilagođavati svoje portfelje novom tržišnom okruženju. Očekivanja brzog smanjenja kamatnih stopa zamijenio je oprezniji scenarij prema kojem bi visoke kamatne stope mogle ostati prisutne dulje nego što se ranije očekivalo.
Glavni razlozi lipanjskog pada bili su slični onima iz ožujka:
- očekivanja da će kamatne stope ostati povišene dulje vrijeme, zbog čega su ulaganja koja donose prinos postala privlačnija od zlata,
- viši prinosi na američke državne obveznice, koji su povećali oportunitetni trošak držanja imovine bez redovitog prihoda,
- jači američki dolar, koji je smanjio potražnju za zlatom na međunarodnim tržištima,
- slabiji interes financijskih ulagača, posebno špekulativnih fondova i dijela ulagača u zlatne ETF fondove.
Nakon rekordnih cijena početkom godine mnogi su ulagači počeli preispitivati ima li zlato još dovoljno prostora za daljnji rast. Dio njih odlučio je realizirati ostvarenu dobit, dok su drugi čekali povoljnije razine za novi ulazak na tržište.
Zbog toga lipanjski pad nije bio samo posljedica gospodarskih pokazatelja, već i promjene psihologije tržišta. Euforiju s početka godine zamijenio je oprez, a ulagači su se ponovno usredotočili na ključno pitanje: hoće li buduća politika središnjih banaka ponovno stvoriti uvjete za novi rast cijene zlata?
Što predviđaju najveće banke i institucije do kraja godine?
Nakon lipanjske korekcije analitičari su donekle prilagodili svoja očekivanja, no većina velikih financijskih institucija i dalje ne smatra da je dugoročna priča zlata završena.
JPMorgan
JPMorgan ostaje oprezno optimističan. Banka očekuje da bi se zlato nakon razdoblja slabijeg kretanja moglo ponovno oporaviti, posebno ako kamatne stope počnu padati i ako se vrati interes investitora. Njihova najnovija očekivanja za kraj godine kreću se oko razine od približno 4.500 dolara po unci.
Goldman Sachs
Goldman Sachs i dalje je među optimističnijim velikim bankama kada je riječ o zlatu. Njihova procjena temelji se prvenstveno na nastavku kupnje središnjih banaka, mogućnosti slabljenja američkog dolara i očekivanjima blaže monetarne politike. Ciljana razina koju analitičari banke često navode iznosi oko 4.900 dolara po unci do kraja godine.
World Gold Council
World Gold Council ne objavljuje klasičnu ciljanu cijenu zlata, već analizira različite moguće scenarije. Njihove analize pokazuju da bi zlatu moglo pogodovati usporavanje gospodarskog rasta, niže kamatne stope i nastavak geopolitičkih napetosti. Istodobno upozoravaju da bi u slučaju trajno visokih prinosa na obveznice cijena zlata mogla ostati ograničena u širem rasponu trgovanja.
Što pad cijene zlata znači za ulagače?
Godina 2026. ulagačima je pokazala važnu lekciju: čak ni najpopularnije i najprovjerenije investicije ne rastu neprekidno. Čak i zlato, koje stoljećima ima status sigurnog utočišta, nakon razdoblja snažnog rasta može doživjeti značajne korekcije.
Za početnike ulagače najveći je izazov često upravo psihologija tržišta. Mnogi kupuju kada je raspoloženje najoptimističnije, a prodaju u trenucima najvećeg straha. Iskusni ulagači često postupaju suprotno – padove promatraju kao dio tržišnog ciklusa i traže prilike umjesto razloga za paniku.
Kod dugoročnog ulaganja zato najvažnije pitanje nije samo koliko je cijena zlata pala, već prije svega jesu li se promijenili razlozi zbog kojih ulagači uopće uključuju zlato u svoje portfelje.
Za mnoge ulagače zlato i dalje predstavlja sredstvo zaštite imovine i diversifikacije rizika. Njegova glavna uloga nije brzo ostvarivanje profita, već očuvanje vrijednosti u razdobljima inflacije, valutnih pritisaka i gospodarske neizvjesnosti.
Upravo zato veći padovi cijene mogu predstavljati važan trenutak za dugoročno promišljanje – ne o tome je li zlato izgubilo svoju vrijednost, već o tome nudi li trenutačna cijena povoljniju priliku za one koji vjeruju u njegovu dugoročnu ulogu.
Korekcija kao nova prilika za dugoročne ulagače
Pad cijene zlata u 2026. nije bio posljedica jednog pojedinačnog događaja, već kombinacije promjena u očekivanjima ulagača. Ožujak je donio prvi veliki preokret, kada je tržište počelo prilagođavati očekivanja u vezi s kamatnim stopama, dok je lipanj pokazao da se ravnoteža između kupaca i prodavatelja još uvijek oblikuje.
Viši prinosi na obveznice, snažniji američki dolar i privremeno povlačenje dijela kapitala iz zlata uzrokovali su značajnu korekciju, no to ne znači da je zlato izgubilo svoju dugoročnu ulogu.
Temeljni razlozi zbog kojih ulagači uključuju zlato u svoje portfelje i dalje su prisutni: zaštita od inflacije, neizvjesnost na financijskim tržištima, visoka zaduženost država i nastavak kupnje središnjih banaka.
Upravo su takva razdoblja u prošlosti često predstavljala trenutke kada su dugoročno orijentirani ulagači tražili priliku za ulazak po povoljnijim cijenama. Nakon rekordnih vrijednosti početkom 2026., mnogi su ulagači ostali po strani jer su im se razine oko 5.000 dolara po unci činile previsokima za novu kupnju.
Današnja korekcija zato mijenja odnos između rizika i potencijalne prilike. Za one koji su željeli uključiti zlato u svoj portfelj, ali ih je rekordna cijena odvratila od kupnje, niže razine mogu predstavljati zanimljiviju ulaznu točku.
Naravno, nijedna investicija ne jamči buduće prinose i cijena zlata može kratkoročno nastaviti oscilirati. No za ulagače s dugoročnim horizontom najvažnije pitanje ostaje: jesu li se promijenili razlozi zbog kojih posjeduju zlato?
Za sada pokazatelji ukazuju da nisu. Zlato i dalje ostaje jedan od najvažnijih oblika zaštite imovine i važan dio diversificiranih portfelja.
Godina 2026. zato možda neće ostati zapamćena samo kao godina pada cijene zlata, već i kao godina u kojoj su se nakon razdoblja rekordnih cijena ponovno otvorile mogućnosti za ulagače koji su čekali povoljniji trenutak za ulazak na tržište.
