Tijekom proteklih stotinjak godina omjer cijene zlata i srebra stalno se dinamički mijenjao. Ovo također pruža priliku za dodatnu zaradu u obliku dobivanja dodatne količine jedne ili druge količine plemenitog metala prilikom zamjene po povoljnom omjeru.
Najniži omjer u to vrijeme dogodio se 1980. godine tijekom velike manipulacije braće Hunt, kada je jedan gram zlata vrijedio kao 15 grama srebra.
Do 1991. godine omjer je skočio na 1:91, što znači da je gram zlata već vrijedio 91 gram srebra. I ponovno je pala na 1:32 u 2011. godini, što znači da je cijena srebra toliko porasla da je gram zlata vrijedio samo 32 grama srebra.
Potom je razvojem događaja 2020. godine uslijedio šok, kada je u ožujku te godine gram zlata vrijedio izvanrednih 121 gram srebra.
Samo nekoliko mjeseci kasnije, omjer je bio otprilike 1:70.
Okvirne smjernice za prodaju ili kupnju zlata i srebra pokazuju sljedeći odnos.
Srebro se smatra podcijenjenim u omjeru 1:80
Na 1:40 omjer je uravnotežen.
Ispod 1:20, srebro je precijenjeno.
Cijena srebra i zlata, izražena u valutama, prirodno značajno raste u razdobljima ekonomske i financijske krize. Tada ljudi shvaćaju da papirni novac ubrzano gubi vrijednost i vraćaju se pravom, prirodnom novcu koji čuva vrijednost. U krizi, zbog ovog svojstva, cijena zlata, a posebno srebra, naglo raste.
Što se može dogoditi u budućnosti s cijenom srebra izraženom u dolarima (pa posljedično i eurima)?
Kada je FED, središnja banka SAD-a, u recesiji 2008.-2009. godine, iz ničega “količinski oslobodila” odnosno stvorila 1200 milijardi dolara, tada je cijena srebra u tri godine porasla 4,4 puta.
U kriznoj situaciji 2020.-2021. godine, FED je otpočetka kvantitativno pustio novih dobrih 4,190 milijardi dolara. Svaki mjesec doda se nekoliko stotina novih milijardi. U stvari, u jednoj godini, FED je prikupio 35% svih dolara koji su postojali u bilo kojem trenutku u povijesti. Početkom 2022. godine ta se brojka već popela na 8000 novih milijardi dolara!
Ovakav financijski eksperiment povijest ne pamti. Ali povijest nas uči da svaki novčić ima dvije strane. A druga strana ogromnog povećanja dostupnosti novca je inflacija. Što je veći rast novca, veća će biti i inflacija.
Visoka inflacija, međutim, uništava štednju ljudi. U takvim godinama zlato, a posebno srebro, koje je korisnije u svakodnevnom životu, predstavljaju zaštitu od pada vrijednosti novca.
Istovremeno, vrijednost skače gore. Tako je tijekom krize 1930-ih jedan srebrnjak, koji danas vrijedi možda 30 eura, mogao prehranjivati cijelu obitelj cijeli tjedan.